Dugopolje

Dugopolje se nalazi u samom središtu Dalmacije, tek desetak kilometara od Salone, neposredno u zaleđu prvoga niza planinskih lanaca.

Dugopolje i njegova okolica tipičan je zemljopisni primjer krškoga krajolika i samo je jedan segment cjelokupne geološke slike Vanjskih Dinarida.  Na rubu Dugopolja izdiže se istaknuti planinski masiv Mosor sa specifičnom geološkom građom.

Općina Dugopolje je izrazito krški prostor smješten sa sjeverne strane Mosora koji ju dijeli od primorske strane. Najveće je polje, smješteno podno samih sjevernih padina Mosora, istoimeno dugo polje po kojemu je Dugopolje i dobilo ime.

Gospodarske zone "Podi" i "Krč" - Dugopolje smještene su 12 km od Splita; 14 km do Sinja a neposredni smještaj uz autocestu Zagreb - Split daje dodatnu vrijednost ovim zonama, čvorište Dugopolje je najfrekventnije čvorište u južnoj Hrvatskoj.

Iz ovih poduzetničkih zona se brzo prometuje prema Sinju, Imotskom, Bosni i Hercegovini, te u budućnosti autocestom prema Dubrovniku.
Na cca 1 000 000 m2 građevnog zemljišta urbanizirana je zona mještovite namjene, od čega je cca 550 000 m2 za razvoj malog i srednjeg poduzetništva cca 60 000 m2 za šport i rekreaciju (nogometno igralište, devet teniskih terena, športska dvorana itd.), te 110 000 m2 za individualnu stambenu izgradnju.

Preostale površine su prometnice s nogostupom, zelene površine, parkirališta za osobna vozila, parkiralište za teretna vozila, zaštitni pojas i sl., cca 280.000 m2.

Špilja Vranjača

Blizu Dugopolja nalazi se poznata špilja Vranjača smještena u podnožju središnjega dijela Mosora, s njegove sjeverne strane. Pristup je moguć iz Splita asfaltnom cestom preko Dugopolja do sela Kotlenica u zaselak Punde (25 km), te još 300 m makadamskim putem do ulaza u špilju.

Ulazni dio, tzv. atrij, poznat je mještanima od davnina, dok je drugi dio otkrio vlasnik zemljišta na kojemu se nalazi špilja, Stipe Punda, prošavši kroz uski prolaz za ranjenim golubom. Špilja Vranjača  svečano je otvorena  5.12.1929. godine za turistički posjet.

U svom izvješću "Špiljski nalazi u srednjoj Dalmaciji" (Hrvatski planinar, 10/11,1935.) poznati istraživač Girometta navodi: "Između tolikih pećina, koje sam istražio u srednjoj Dalmaciji, ni u jednoj nisam našao povoljnije uvjete za stanovanje u trogloditskoj dobi kao u Vranjači. Otvor orijentiran prema podnevu, prostrana relativno suha podzemna šupljina sa mnogo svjetlosti i konstantnom temperaturom od 16°C, zaštićenost od studene bure, pak blizina vode, šume i planine, u kojima su zasigurno živjele, uz špiljskog medvjeda razne vrste postdiluvijalnih životinja, bile su doista prave blagodati za tadašnji ljudski živalj."

Nakon II. svjetskog rata Vranjaču su uglavnom posjećivali planinari i manje skupine izletnika sve do 1970. godine. Tada je špilja ponovno elektrificirana i skrb o njoj preuzima Šumsko gospodarstvo (danas Hrvatske šume) preko svog povjerenika. Dugogodišnji vodič po špilji Mirko Punda sada je već u poodmaklim godinama, pa ga u vođenju jednako uspješno zamjenjuju njegovi sinovi. Zakonom o zaštiti prirode, špilja Vranjača je zaštićena 1963. godine kao geomorfološki spomenik prirode.
Bogatstvo sigastih ukrasa zasigurno ju svrstavaju u najljepšu turistički uređenu špilju u Dalmaciji. Uređeni okoliš, s kamenim i drvenim klupama i stolovima, zatim borova šuma te čista priroda i razgledanje uvijek atraktivne Vranjače, razlog su za posjet izletnika i ljubitelja prirode ovome živopisnom kraju.

Nogometni stadion u Dugopolju

Novoizgrađeni nogometni stadion u sklopu Sportskog centra ''Hrvatskih vitezova'' Podi - Dugopolje zadovoljava sve najnovije UEFA-ine propise za održavanje međunarodnih utakmica, raspolaže s 5200 sjedećih mjesta.